Hrvatsko pravosuđe je rak rana hrvatskog društva, a korijeni tog problema sežu u 90-e godine kada se je stvarao današnji pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj.

Unatrag 25 godina pravosudni sustav postao je skoro pa zatvoreni sustav koji nikome ne odgovara što je u kombinaciji sa teškom ekonomskom krizom stvorilo plodno tlo za korupciju i kriminal dijela pravosudnog sustava kojeg osjećamo gotovo svakodnevno.

Pravosudni sustav je uređen na način da suci samostalno biraju svoju upravu, ocjenjuju svoj rad i odlučuju o stegovnoj i kaznenoj odgovornosti unutar svojih redova. Ne može ih se prozvati za izraženo mišljenje, a kazneni postupak protiv njih može se voditi samo uz blagoslov Državnog sudbenog vijeća, vrhovnog sudačkog tijela.

Jedini utjecaj koji dopire prema njima izvana je onaj iz Ministarstva pravosuđa koje putem pravosudne inspekcije nadzire poslovanje sudske uprave.

Činjenica je da si ogroman broj stranaka u postupcima pred sudovima ne može priuštiti odvjetnika koji bi na stručan način brinuo o njihovim pravima, a i tada su česti slučajevi da odvjetnici svoj posao rade loše i nestručno.

Kada posumnjate da sudac u vašem postupku krši zakone, bilo procesne ili materijalne prirode, morate na vrijeme reagirati i usprotiviti se svim zakonskim sredstvima.

Nemojte dopustiti gubitak mukom stečenih prava ili imovine zbog toga što ne želite ulaziti u raspravu sa sucima.

 

Protiv suca za kojeg smatrate da loše obavlja sudački posao ili sumnjate da postoje osnovane sumnje u korupciju imate na raspolaganju nekoliko zakonom propisanih sredstava:

1. Tražiti izuzeće suca

2. Poslati obrazloženu pritužbu na rad suca predsjedniku suda sa zahtjevom za pokretanje stegovnog postupka.

3. Poslati obrazloženu pritužbu Pučkoj pravobraniteljici.

4. Poslati obrazloženu predstavku Ministarstvu pravosuđa.

5. Prijaviti kazneno djela suca policiji i državnom odvjetništvu.

6. Povesti na raspravu novinare, članove udruga za zaštitu ljudskih prava, aktiviste.

 

Člankom 291. st. 1. KZ-a pripisano je da službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok prema stavku 2. istog članka ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

 

Kaznena djela koja suci posebno mogu počiniti tijekom sudskog postupka su sljedeća:

1. Povreda ravnopravnosti

2. Povreda slobode izražavanja nacionalne pripadnosti

3. Povreda slobode mišljenja i izražavanja misli

4. Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne

5. Nedozvoljena uporaba osobnih podataka

6. Krivotvorenje isprave

7. Krivotvorenje službene ili poslovne isprave

8. Primanje mita

9. Trgovanje utjecajem

10. Sprječavanje dokazivanja

11. Povreda tajnosti postupka

12. Neizvršavanje sudske odluke

 

Stegovna djela:

1) neuredno obnašanje sudačke dužnosti

2) nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku

3) obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću

4) izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti

5) povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti

6) nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način

7) nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici

8) nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.