ZAŠTO JE VAŽNO PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA?

Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

KOJE INFORMACIJE SE MOGU TRAŽITI?

Korisnici mogu zatražiti bilo koju informaciju koju tijelo javne vlasti posjeduje primjerice proračun općine, cijenu izgradnje sportske dvorane, izvješće o radu, prostorne planove, studije utjecaja na okoliš, popis poslovnih prostora u vlasništvu grada, listu korisnika potpora u poljoprivredi, ukupnu vrijednost ugovora sa vanjskim suradnicima, zapisnike sa sjednica i sve ostale informacije koje su im potrebne ili smatraju zanimljivima. Informacija  je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

 

Prema navedenoj odredbi informacija može biti, dokument,  fotografija,  film, audio  zapis, tablica, grafikon ili bilo koji drugi zapis podataka, a pri tome je važno da  tijelo javne vlasti traženu informaciju posjeduje, bez obzira  jesu li ih sami izradili ili su ih prikupili u okviru svoje redovne  djelatnosti. Međunarodna informacija je ona informacija koju je Republici Hrvatskoj ustupila strana država ili međunarodna organizacija s kojom Republika Hrvatska surađuje ili joj je član. Vlasnik informacije je  nadležno tijelo javne vlasti Republike Hrvatske ili strane države ili međunarodna organizacija, u okviru čijeg djelovanja je informacija nastala. Pitanje vlasnika informacije je izuzetno važno kod klasificiranih podataka i kod međunarodnih informacije jer iako tijelo javne vlasti može imati te informacije u posjedu o njihovoj dostupnosti može samo odlučivati vlasnik, ali ne i posjednik  informacije.

TKO MOŽE PODNIJETI ZAHTJEV?

Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba primjerice  građani, udruge, novinari, sindikati, trgovačka društva, sportski klubovi, komore.

Zakon omogućava svima, pod jednakim uvjetima pristup informacijama u posjedu tijela javne vlast  oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog korisnika na način da se određenom korisniku informacija dade ranije. Korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti.

Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.

Pisani zahtjev sadrži:

naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,

podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,

ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.

Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.

Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja.

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi.

Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Produženje rokova

Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:

 ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,

 ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,

 ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,

 ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.

O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

Rješavanje o zahtjevu Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

kad  korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji,

kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva,

kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena,

kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena,

kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev:

ako se tražene informacije tiču postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka,

ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, – ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, – ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, – ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, – ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke, – ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima, – u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

U navedenim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. 3) ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije, 4) ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom.

Dopuna i ispravak informacije Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. 

ULAGANJE ŽALBE POVJERENIKU

Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

Sadržaj žalbe

člankom 71. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se podnescima u postupku smatraju zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.

Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe.

Stavkom 5. istog članka Zakona propisano je da podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke.

Prema članku 108. Zakona o općem upravnom postupku u žalbi stranka treba navesti

rješenje koje pobija

naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo

zbog čega je nezadovoljna rješenjem.

Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.

Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev. 

 

Pisani zahtjev sadrži:

naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,

podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,

ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.

Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem. 

 

Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev. 

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. 

Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi. Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.