Veliki broj ljudi koji se nađu u situaciji da moraju svoja prava ostvarivati putem suda moraju angažirati odvjetnika koji će na profesionalan način zastupati njihove interese.

Komplicirani zakoni i procesna pravila primoravaju ljude koji nisu vični pravnim terminima i radnjama da izaberu nekog od odvjetnika sa liste Hrvatske odvjetničke komore.

Nažalost, česti su slučajevi da se odvjetnici ne brinu za svoje stranke sukladno svojim profesionalnim obvezama koji proizlaze iz Zakona o odvjetništvu i cehovskih pravila koje donosi HOK.

Posljedice lošeg i neprofesionalnog zastupanja najčešće su gubitak prava stranaka koji uslijed propusta odvjetnika gube procesna prava, a time i sporove.

Ono što morate znati kada angažirate odvjetnika je da ste mu vi samo još jedan klijent u nizu i da mu vaša prava koja želite ostvariti u sudskom postupku znače vrlo malo u odnosu na vaš interes u sporu.

Izgubite li spor on to neće previše osjetiti jer će svoje troškove naplatiti bez obzira dobio li spor ili ne.

Temeljna greška koju klijenti prave u odnosu sa odvjetnicima je da im prepuštaju slučaj s vjerom da će se oni o slučaju brinuti s profesionalnom pažnjom – neće.

Zato preporučamo da strogo brinete o rokovima za podnošenje podnesaka i da odvjetnicima ne vjerujete na riječ – tražite kopije svih podnesaka koje je odvjetnik podnio sudu te vodite svoju paralelnu arhivu.

Nebrojeni su slučajevi stranaka koje su izgubile sporove zato što odvjetnici nisu na vrijeme podnijeli tužbe ili pravne lijekove, propustili ročišta ili počinili neku sličnu profesionalnu pogrešku.

Zapamtite da iako ste opunomoćili odvjetnika i vi sami možete sudjelovati na svim ročištima i podnositi podneseke pa ako odvjetnik propusti nešto učiniti, a smatrate da je nužno, podnesite to sami.

Obvežite odvjetnika da svaki poziv za ročište odmah proslijedi i vama jer u brojnim postupcima izostanak s ročišta znači i kraj postupka.

Česti su slučajevi u praksi da odvjetnici ne žele poduzimati određena pravna sredstva, poput zahtjeva za uzuzećem suca, zato što se ne žele zamjeriti uredujućim sucima koji im u kasnijim postupcima mogu stvarati probleme.

Kada vam nastane šteta zbog odvjetničkih propusta ili imate dokaze da se radi o korupciji i da je pojedine radnje napravio s namjerom, imate na raspolaganju nekoliko mogućnosti:

1. Prijava Odvjetničkoj komori zbog povrede Kodeska sudačke etike;

2. Prijava policiji za kazneno djelo zlouporabe povjerenja- samo ako imate jake dokaze;

3. Postavljanje odštetnog zahtjeva osiguravajućem društvu u kojem je odvjetnik osiguran;

4. Podizanje tužbe za naknadu štete.

Ako do štete ipak dođe, i imate dokaze da je ona nastala pogreškom odvjetnika, imate pravo na naknadu štete.

Prema važećim odredbama Zakona o odvjetništvu (Narodne novine 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) odvjetnik je dužan osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem odvjetništva.

Ako vam je vaš odvjetnik u obavljanju odvjetničke djelatnosti nanio imovinsku štetu, imate pravo na naknadu štete iz osiguranja.

Osigurateljsko pokriće osiguranja postoji samo za one štete koje bi nastale u vezi s pružanjem pravne pomoći i pravne zaštite strankama.

Tipični slučajevi šteta, koji bi spadali u osigurateljsko pokriće od odvjetničke odgovornosti, bili bi:

1. propuštanje rokova za poduzimanje procesnih radnji

2. nepojavljivanje na ročištu

3. previd u sastavljanju ugovora ili pisanih podnesaka zbog kojeg je stranci nastala šteta

4. neinformiranje stranke o mogujćnostima uspjeha u postupku ili daljnjem vođenju postupka (pa je u tom slučaju trebalo predložiti sklapanje nagodbe)

5. davanje pravnih savjeta koji bi prouzročili štetu.

Pretpostavka zakonske odgovornosti odvjetnika za postojanje osigurateljskog pokrića znači da se prema općim propisima o odgovornosti za štetu treba ponajprije utvrditi postojanje odgovornosti odvjetnika za štetu koju je prouzročio u obavljanju svoje djelatnosti trećim osobama. Ako se utvrdi takva odgovornost odvjetnika tada će postojati i obveza osiguratelja na isplatu naknade štete trećoj oštećenoj strani.

Pri tomu nije nužno da se odvjetnikova odgovornost isključivo utvrđuje sudskim putem, već je to, za potrebe obrade štete od strane osiguratelja, moguće i izvansudskim putem.

Prema čl. 6. st. 1. Uvjeta moguće je da štetu zajednički utvrde odvjetnik i osiguravajuće društvo, a ako se o tomu oni ne mogu složiti, svaka od ugovornih strana može zatražiti da štetu utvrde vještaci.

Kako se utvrđivanje štete odnosi i na utvrđivanje odgovornosti odvjetnika, to može u praksi nastati problem ako odvjetnik ne priznaje svoju odgovornost.

Tada bi bilo doista potrebno utvrditi postojanje odvjetničke odgovornosti sudskim putem.